NISTE NI SANJALI: Znate li da kitimo jelku zbog engleske kraljice Viktorije?

Ilustracija

Sigurno bi vam bilo potpuno luda da u sred juna vidite nekoga kako odlazi u šumu, seče jelku i odvlači je u svoj dom kako bi je okitio.

Ipak, već više od jednog veka niko ne dovodi u pitanje ovu tradiciju kada se ona odvija krajem decembra. A zapravo, sve je to „krivica“ kraljice Viktorije.

Kraljica Viktorija nije izmislila unošenje i ukrašavanje jelke za novogodišnje praznike. Ta čast pripada starim Germanima. Ipak, tek jelkom koju je ona okitila ova tradicija je postala globalna, piše Allday.com.

Iako za ovo nema čvrstih dokaza smatra se da je dekorisanje jelke kakvo mi danas znamo počelo u Nemačkoj u 16. veku kada su pobožni hrišćani unosili zimzelene biljke u svoje domove i potom ih ukrašavali.

Reč je bila o običaju koji je svoje korene imao još u paganskim vremenima kada se na zimu gledalo kao na vreme kada zli duhovi hodaju zemljom i donose smrt. Kako bi se podsetili da će proleće ipak doći, a i kako bi te zle sile oterali od svojih domova, ljudi su zimzelene biljke – koje ne gube svoje četine i odolevaju svakoj hladnoći, unosili u svoje domove i ukrašavali.

Prvi ukrasi na jelkama bili su ručno rađeni. Stari Germani su koristili orahe, kolače, jabuke, a kasnije i kokice. Kao osvetljenje, korišćene su prave sveće.

Kada je u pitanju dodavanje svetla na novogodišnje drvo, široko je zastupljeno verovanje da je za to odgovoran je Martin Luter, osnivač hrišćanske protestantske crkve u Nemačkoj. Navodno je on prilikom jedne zimske šetnje po šumi bio toliko fasciniran svetlucanjem zvezda kroz granje zimzelenog drveća da je odlučio da doda upaljene sveće u dekoraciju svog novogodišnjeg drveta, da bi to kasnije preraslo u lampice koje mi danas koristimo.

I tako dolazimo do 1846. godine kada su kraljica Viktorija i njen suprug princ Albert (koji je bio Nemac) na jednoj ilustraciji za London Njuz prikazani kako zajedno sa decom stoje oko okićenog drveta.

Nakon ovoga, milioni engleskih žena poželele su da i one u svojim domovima imaju istu ovakvu jelku, a trend se skoro trenutno proširio i među Amerikancima koji su još uvek osećali jaku privrženost svojim starim domovinama.

Prva veštačka jelka prodata je 1883. godine u Americi i koštala je 1 dolar.

Zbog toga, prva novogodišnja jelka se u Americi pojavila upravo u Novoj Engleskoj gde je živeo najveći broj engleskih i nemačkih migranata. Do kraja 19. veka postojali su Božićni vašari u svim većim gradovima Evrope, a u Americi je naročito postalo važno pronaći i ukrasiti što veće drvo.

Ova tradicija, zadržala se sve do današnjih dana.

(dnevno.rs)