Arheolog Vladimir Sokol napravio buru: Hrvati su došli pred kraj 8. veka iz Češke

Advertisement

Poreklo

foto-ilustracija: pixabay.com

Arheolog Vladimir Sokol napravio je buru kada je na predavanju u Hrvatskoj akademiji nauka i umetnosti poručio: „Pradomovina Hrvata bila je u Češkoj u okolini Labe, a preci Hrvata su se u svoju novu domovinu doselili pred kraj osmog veka“.

Naime, Sokol je javno izneo da bi dolazak Hrvata „na Jadran“ trebalo da se pomeri unapred za najmanje jedan vek u poređenju sa mišljenjem koje je do sada bilo zastupljeno u Hrvatskoj.

Advertisement

„Ovaj se događaj u kolektivnoj memoriji se najradije zamišljao slikom ‘Dolazak Hrvata’ (1905.) Otona Ivekovića i njom se predstavljao kako u stručnim knjigama, npr. u Leksikonu hrvatskoga srednjovjekovlja (2017.), tako i u popularnim medijima“, navodi „Jutarnji list“.

Kao i uvek, svaka promena opšte prihvaćenih verovanja mora da izazove buru javnosti, pa tako je i ova s obzirom na to da su Hrvati učeni da su „dolazili“ u paketu sa Slovenima, kojima pripadaju.

„Stvar je vrlo jednostavna: Vladimir Sokol prekopao je najmanje 200 nekropola u Hrvatskoj i drugde i na njima je prevrtao grobove, zemne ostatke i prah barem 10.000 stanovnika. Istraživao je jamičaste zemljane posude od gline, koje se u stručnoj literaturi nazivaju keramičkim. Pronađene u Hrvatskoj, takve posude odgovaraju onima iskopanima u tzv. Beloj Hrvatskoj. Trebalo je ‘samo’ spojiti jedan plus jedan. I trebao je jedan domišljati arheolog, Sokol, koji je na završetku radnog staža u Muzeju Prigorja u Sesvetama, koji je osnovao i vodio od 1977., otvorio novi staž: vlastitog iskustva“, piše „Jutarnji list“

„Hrvati nisu došli u VII veku“

Hrvatska enciklopedija navodi: „Najstariji sloj Hrvata bila je, verovatno, skupina vojnički dobro organiziranih stočara u stepama severno od Kavkaza. Preselivši se otuda na zapad, pomešali su se u području Karpata sa Slovenima. Od tih karpatskih Hrvata jedna se skupina odvojila i spustila u VII veku na jug, gde se uspešno suprotstavila Avarima i naselila područja današnje Hrvatske“.

„Ipak, Sokol sada tvrdi: ‘Nisu došli u VII veku, nego u drugoj polovini VIII i nisu došli iz smera Karpata, nego sa severa’. Sokol, zapravo, nije porekao Enciklopediju, niti otkrio severnu mogućnost hrvatske prapostojbine, ista enciklopedija obaveštava da istorijski izvori pokazuju kako su se hrvatskim imenom nazivale ‘i skupine slovenskog stanovništva na drugim prostorima: Beli Hrvati, Bela Hrvatska u severnoj Češkoj i južnoj Poljskoj, do XI veka'“, piše „Jutarnji list„.

Advertisement

„Sokol se oslanjao na svoje znanje, a ono što je izgovorio u Akademiji odgovaralo je tekstu koji je pripremio za samo predavanje, zahvaljujući kome mogu nadoknaditi propušteno. Podsetio je, međutim, da je car – pisac Konstantin Porfirogenet, sredinom X veka, u 30. glavi dela ‘O upravljanju carstvom’ selidbu Hrvata smestio pod konac VIII veka: ‘A jedna porodica, odvojivši se od njih, naime petero braće: Kluk i Label i Kosjenic i Muhlo i Hrvat, i dve sestre Tuga i Buga (u 33. glavi spominje i Vislu), dođe sa svojim narodom u Dalmaciju i tu zemlju zatekne pod vlašću Avara’.

Konstantin Porfirogenet potom je zaključio: ‘Pošto su oni nekoliko godina međusobno ratovali, Hrvati odnesu pobedu i jedne od Avara pobiju, a preostale prinude na pokornost’. Gotovo iste činjenice, napominje Sokol, donosi Toma Arhiđakon Splitski o ‘sedam ili osam plemenitih rodova’, koji su došli ‘iz čeških ili poljskih strana’, pa je postavio pitanje: ‘Kada su došli?’. Predložio je: ‘Na to pitanje, na koje nam istorija nije dala jasan odgovor, rešenje moramo potražiti u arheologiji i multidisciplinarnom pristupu problematici, tj. korišćenju rezultata drugih istorijskih grana: filologije, fizičke antropologije, molekularne biologije, atomske fizike i fizike stabilnih izotopa te drugih“, navodi dalje „Jutarnji list“.

Postavljena je paralela između Sokolovih prethodnika koji su slično govorili, ali se napominje da ovo nije prvi put da je taj arheolog iznosio slična zapažanja, pogovo kada su istorijski pronalasci u pitanju, a pogotovo keramika. Na primer, jaka prisutnost isključivo samo zrele karolinške kulture u grobovima i naseljima nameće se „kao pouzdana potvrda u prilog tezi o kasnijem datiranju doba dolaska Hrvata“

Takođe, izostanak pojedinih faktora znanih za taj period sugeriše na nedoslednosti, poput nepostojanja nalaza zajedničke, praslovenske, rukom rađene Prag-Korčak keramike VI do VII veka u najstarijim hrvatskim nekropolama.

Advertisement

“Prilozi zemljanih kultnih posuda, drvenih vedra, jaja, životinjskih kostiju i druge hrane u grobovima najjači su faktor za utvrđivanje njihove poganske duhovne pripadnosti i poveznica su s (jednako) takvim svetom slavenstva do Baltičkog i Crnog mora. S obzirom na prostor rasprostiranja, za Sokola nema nikakve sumnje da su nositelji tih i takvih, na kolu rađenih keramičkih priloga, bilo žara, bilo s kosturnim ukopima, Hrvati, prema prosečnoj brojnosti tzv. jamičastih udubljenja na dnu posuda do blizu 70 posto. Oni ih donose seobom kao svoj kulturni artefakt s relativno ograničenog srednjoevropskog prostora između Dunava, Vltave i srednje Češke do gornje Labe te Sudeta i Šleske Odre te gornje Visle: ‘To je prostor češkopoljske Hrvatske, područja najveće učestalosti takvih posuda u Srednjoj Evropi’. Istočnojadranski prostor jeste zadnja tačka rasprostiranja spomenutih posuda u Europi ili: ‘najjužnija tačka severa’: ‘Drugde na Mediteranu nisu otkrivene’, poantirao je Vladimir Sokol.

A nema ih ni iza Karpata. Kako navodi Sokol: ‘Narodi kao i pojedinci nose identitet sa sobom’, piše „Jutarnji list“ i zaključuje da je arheolog Vladimir Sokol vratio u vesti jednu zaboravljenu temu.

(Skandalozno.rs, Izvor: jutarnji.hr)

Advertisement

Budite prvi sa komentarom na članku "Arheolog Vladimir Sokol napravio buru: Hrvati su došli pred kraj 8. veka iz Češke"

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena.