MILENKO NEDELKOVSKI: U Makedoniji traje državni udar

Parlament

Sobranje – foto: Vikipedija

Od 21. aprila 2017. godine u Makedoniji, zemlji u kojoj se ignorišu sve državne institucije i gazi se volja naroda, kontinuirano se provodi državni udar, rekao izrazio makedonski publicist i novinar Milenko Nedelkovski.

Podsjetimo da je predsjednik Sobranja Makedonije, Talat Džaferi, 15. januara (siječnja) potpisao Zakon o upotrebi jezika na temelju kojeg albanski postaje drugi službeni jezik u toj zemlji. Zaobilazeći ustavnu proceduru i mišljenje predsjednika zemlje, zakon je istog dana upućen u objavu u “Službenom glasniku”, nakon čega zakon stupa na snagu i postaje obvezujući. Kontroverzni zakon makedonskog parlamenta odobren je u martu (ožujku) 2018. godine, bez javne rasprave o predloženim izmjenama i bez potpore opozicije.

Makedonski parlament je 11. siječnja ove godine, nakon trećeg pokušaja, s 81 glasom “za” izmijenio Ustav, na temelju kojeg je država preimenovana u “Republiku Severnu Makedoniju“, kao što je predviđeno Prespanskim sporazumom potpisanim sa susjednom Grčkom, čime se zemlja gurnula na ubrzani kolosijek za ulazak u NATO pakt.

“Ako govorimo o zakonu o upotrebi albanskog kao drugog službenog jezika u zemlji, njegovo stupanje na snagu je protivzakonito i protivustavno, budući da nije poštovan ustavni postupak i zakon nije potpisan od strane predsjednika”, objasnio je Nedelkovski.

“Potrebno je uzeti u obzir da su oko rezidencije predsjednika Đorđa Ivanova raspoređeni službenici specijalnih policijskih odreda koji su direktno podređeni premijeru Zoranu Zaevu. To znači da je predsjednik u tajnom kućnom pritvoru. Ne može slobodno komunicirati telefonom, jer je njegov broj prisluškivan, prijem gostiju je ograničen i nema pravo primati novinare. Ovo je vrsta državnog udara koji traje već gotovo dvije godine”, rekao je Milenko Nedelkovski.

Komentirišući rezultate glasanja o pitanju izmjene Ustava Makedonije, koje je održano 11. siječnja u makedonskom parlamentu, makedonski je novinar izjavio da su i oni potpuno nelegitimni, jer su ljudi na referendumu 30. septembra (rujna) 2018. godine, koristeći sve pravne mehanizme, već odbacili Prespanski sporazum o preimenovanju Republike Makedonije.

U čast Iljira Mete: Podgorica preplavljena albanskim zastavama

“Ponavljam još jednom – ovo je državni udar, kojim upravljaju američka ambasada i ambsador Bejli”, rekao je Nedelkovski.

Odgovarajući na pitanje internetskog izdanja EADaily jesu li nedavni događaji oko preimenovanja zemlje izazvali veću reakciju naroda, Nedelkovski je rekao da se “operacija preimenovanja zemlje” u Makedoniji odvija već duže vrijeme, najmanje poslednje dvije ili tri godine.

“Reakcija naroda postoji, ali nije masovna kao u vrijeme bivšeg premijera Nikole Gruevskog kada su se građani u više navrata okupljali kako bi branili svoju zemlju od ulaska u NATO i EU. 2017. su svakodnevna okupljanja trajala 70 dana, što je završilo neuspjehom. Godinama se sve radi samo kako bi ljudi izgubili motivaciju”, objasnio je Nedelkovski, dodajući da danas u Makedoniji nema političkog vođe koji bi ljude mogao izvesti na ulice.

Rekao je za većinu političara da su ili ucjenjivani ili su već podmićeni velikim iznosima novca. Ostali se boje za sebe i svoje porodice.

“Ljudi mogu samo raditi ono što smiju, a to je građanski bunt ili izražavanje svojih osjećaja tokom velikih sportskih događaja”, rekao je Nedelkovski.

Prema njegovim riječima, makedonski narod će se pokušati “nadoknaditi” izgubljeno na sledećim izborima. U Makedoniji bi se u proleće trebala održati još jedna predsjednička kampanja, ali opozicija zahtijeva da se parlamentarni izbori održe istodobno s predsjedničkim izborima, kazao je Nedelkovski.

“Ako se budu održavali samo predsjednički izbori, treba ih bojkotovati. Ako se ne prevlada prag od 40% odaziva, politička kriza u Makedoniji će se pojačati, tako da će se država, koja je već gotovo nefunkcionalna, konačno pokazati u pravom svjetlu”, zaključio je Milenko Nedelkovski.

Međutim, rukovodioce evropskih zemalja i NATO pakta uopše na zanima flagrantno kršenje vladavine prava i ustava Makedonije. Konačni je cilj da zemlja kao “Republika Severna Makedonija” uđe u NATO. Sve ostalo je sporedno.

Početkom ove godine je NATO pozvao parlamente Makedonije i Grčke da ispune sve svoje “obveze” u vezi s Prespanskim sporazumom i rješe spor oko imena. To je bila glavna odredba pisma kojeg je glavni sekretar NATO pakta, Jens Stoltenberg, prije dvae nedelje uputio Skoplju i Atini, ističući “kako Severnoatlantski savez očekuje što brži proces”.

Hašim Tači shvatio da bez Rusije nema rešenja za pitanje Kosova

“Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, kako se izvještava, poslao je pismo Skoplju i Atini, pozivajući na to da se sporazum u oba parlamenta odobri do 15. februara (veljače) kako bi se balkanska zemlja bez odgađanja mogla priključiti savezu”, piše grčki list Kathimerini.

Prema grčkim novinama, saveznici NATO pakta su se složili kako će glasanje o potvrđivanju Prespanskog sporazuma u grčkom parlamentu biti odvojeno od glasanja za ukidanje prigovora Grčke o kandidaturi Makedonije za ulazak u NATO, iako su to formalnosti kojima se namjeravao omekšati stav koalicijskih partnera Sirize iz stranke Nezavisni Grci.

Oni su u međuvremenu napustili vladu, ali je Cipras uspio preživjeti glasanje o povjerenju i ostaće na dužnosti do kraja mandata. Do sredine veljače će Atina gotovo sigurno udovoljiti zahtjevima Jensa Stoltenberga i potvrditi Prespanski sporazum, a bez Nezavisnih Grka je moguće da će se tokom istog glasanja ukinuti službeni prigovor Grčke koji je blokirao ulazak Makedonije u NATO.

Uzevši u obzir sve što je učinjeno pod vladom Zorana Zaeva i njegovih koalicijskih partnera iz Platforme iz Tirane, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i euvroazijska pitanja Metju Palmer je krajem prošle godine izjavio da bi Makedonija mogla ući u NATO do sredine 2020. godine.

“Dovoljno je da usvoji Prespanski sporazum i riješi višedesetljetni spor s Grčkom i Makedonija bi mogla postati 30. članica NATO-a za 18 mjeseci. To je realan cilj”, rekao je Palmer, nakon čega je parlament u Skoplju žurno potvrdio dokument.

Palmer je u svojoj izjavi izrazio zabrinutost zbog, kako kaže, “snažnog uticaja Rusije u regionu zapadnog Balkana, što potkopava napora vlade i institucija Makedonije za integraciju u EU i NATO”.

“Nije na Rusiji da odlučuje što Makedonija može ili ne može učiniti s načinom njezine integracije u evropske i evroatlantske institucije. Napori da se potkopa izražena volja makedonskog naroda destabiliziraju i štete miru i sigurnosti u regionu”, dodao je Palmer.

Neustavno usvajanje Prespanskog sporazuma, zanemarivanje namjerno bojkotovanog referenduma o promjeni imena zemlje, čime je proglašen nevažećim, te sudbina de fakto pritvorenog predsjednika Đorđa Ivanova su za NATO i EU sporedne stvari koje ne krše vladavinu prava. Verovatno je i to “izražavanje volje makedonskog naroda”.

(Skandalozno.rs/Izvor: Logično)

Budite prvi sa komentarom na članku "MILENKO NEDELKOVSKI: U Makedoniji traje državni udar"

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena.